Latino-američki plesovi

RUMBA

Rumba je kubanski ples, u kojem istaknutu ulogu imaju snažna gibanja kukova, a elementi lirike stapaju se s elementima erotike. Glazba Rumbe je ugodna, meka, sinkopirana, lagana. Osim na klasicnu plesnu glazbu Rumba se može plesati i na pop-glazbu. Od 1964. godine Rumba je priznata i kao natjecateljski ples.

CHA-CHA-CHA

Ples porijeklom s Kube. Enrique Jorrin, glazbenik iz Havanne, formirao je sporiji Cha-Cha-Cha iz brže odsviranog mamba, a koji je postao jedan od omiljenijih plesova na natjecanjima u latinsko-americkim plesovima. Neobicnost je u tome, da se može plesati i na mnoge izvedbe pop-glazbe. Puno elemenata je preuzeto iz jazz-a, beat-a i disco-a. Nikad ozbiljan, radije nestašan, drzak, zaigran. Cha-Cha-Cha je medu najomiljenijim plesovima u cijelom svijetu kod svih uzrasta.

JIVE

Jive je imao više vrsta afro-americkih predaka, kao što su Lindy Hop, Blues, Swing, Boogie-Woogie i Rock and Roll. Ovi plesovi (odnosno ritmovi), koji cine svakodnevicu u SAD-u, – a koji su americki vojnici prenijeli u Europu – brzo su zacarali tadašnju mladež. Ritam Jive-a je brz, mladenacki, a sam ples su engleski plesni ucitelji oblikovali za “plesanje u plesnim dvoranama”. Godine 1968, kao peti ples, Jive je primljen u obitelj natjecateljskih latinsko-americkih plesova.

SALSA

Salsa je glazba porijeklom s Kariba. Tijekom XV. i XVI. stoljeca u Ameriku su dovedeni africki robovi za rad na plantažama šecerne trske. Bili su prisiljeni na vjersko probracanje i nametnut im je jezik kolonizatora. Uspjeli su im uzeti gotovo sve , ali ne i njihovo kulturno nasljede i glazbu. Ta glazba miješala se s glazbom i kulturom Španjolaca i Indijanaca, a kao rezultat toga, na kraju XVIII. i pocetku XIX. stoljeca na cijelom Karipskom otocju možemo naci izraz afro-karipske glazbe.

Kuba je prvo mjesto, gdje možemo naci razne oblike afro-karipskog utjecaja. Ova glazba je postala dijelom popularne glazbe i života siromašnog puka.

U kasnijim tridesetim godinama XX. stoljeca glazbenici s Kube poceli su odlaziti u SAD i svirati u velikim Jazz bendovima. U isto vrijeme druga skupina glazbenika s Kube emigrirala je u Meksiko, gdje su postali popularni nastupajuci u filmovima i TV emisijama šireci kubanske ritmove, kao što je Mambo.

Krajem pedesetih i pocetkom šezdesetih godina XX. stoljeca, veca grupa portorikanskih glazbenika pocela je svirati u Jazz bendovima i osnivati svoje Latin bendove, svirajuci razne afro-karipske ritmove – Bomba, La Plena, Guaguanco, Guaracha.

Poslije II. svjetkog rata došlo je do migracije portorikanskih i kubanskih glazbenika u SAD, tocnijie u New York. sobomDa sobom su donijeli svoju kulturu i glazbu. Na pocetku šezdesetih godina XX. stoljeca pokazao se veliki interes za afro-karipskom glazbom, a izdavaci ploca morali su nekako identificirati ovaj komercijalni proizvod, i tako je dobio ime “Salsa”.

Salsa je kultura, životni stil, glazba, ples. I ona se neprekidno mijenja. Salsa zbližava sve starosne grupe, rase i kulture bez obzira na ekonomski status i naobrazbu.

SAMBA

Šireci raspoloženje brazilskog karnevala, ovaj ples dinamicnog i brzog ritma brzo je postao popularan. Osnovna forma potjece iz kružnih plesova prastarih bantu crnaca, koji se u Europi razvio u natjecateljski ples s brojnim varijacijama. Docarava karnevalsko raspoloženje, zato je jako popularan ples u krugu gledatelja. Samba u Brazilu odreduje glazbeni život i plesni svijet.